SAVET NUTRICIONISTA: PLATITE POLJOPRIVREDNIKU, NE FARMACEUTU

by | 25.08.2022

 Tamara Jerinić i Jelena Mladenović, nutricionisti dijetetičari, savetuju kako ishranom spustiti pritisak, ko treba da uzima vitamin B i zašto je kakao obavezan napitak 

–  Mi smo ono što jedemo, ali i mnogo više od toga. Pored hrane koju jedemo, smatramo da je izuzetno značajna i „primarna hrana“, ona koja hrani našu dušu, a to je ljubav, ispunjenost u poslu kojim se ba­vi­mo, zadovoljstvo svojim životom, san, fizička aktivnost, prihvatanje svojih emo­cija. Kakav ćemo odnos imati prema se­kun­darnoj hrani, namirnicama koje uno­simo u telo, mnogo zavisi od naše „pri­mar­ne“ hrane. Tek kada smo u skladu sami sa sobom i „složimo“ u glavi šta nam je prioritet, kada istinski vodimo računa o svom zdravlju, naučimo da slušamo telo i ne odlazimo ni u jednu krajnost, možemo zaista da se hranimo pravilno i zdravo, kažu Jelena Mladenović i Tamara Jerinić.

Jednom ste rekli: „Plati poljo­priv­red­niku, ne farmaceutu.“ Kako to objaš­nja­vate?

– Hipokratova čuvena rečenica je: “Neka hrana bude tvoj lek, a lek neka bude tvoja hrana.“ Svaka namirnica sadrži u sebi neku materiju koja je značajna za naš organi­zam. Plaćajući poljoprivredniku, obez­be­đujemo sebi ishranu celovitim namirni­ca­ma, u njihovom prvobitnom obliku, manje se hranimo industrijski prerađenom hra­nom, unosimo sve što nam je potrebno i preventivno utičemo na svoje zdravlje, a ne plaćamo kasnije farmaceutu.

Kako da pomognemo organizmu da efikasnije metaboliše hranu?

– Upravo tako što ćemo jesti hranu u njenom čistom obliku: neobrađene žitarice, proteine iz izvora kao što su meso, riba, ja­ja, mlečne proizvode, ugljene hidrate, mi­ne­rale i vitamine iz povrća i voća, biljne masti. Najviše grešimo pri kupovini indus­trij­ski prerađene hrane jer ne razmišljamo šta se sve dodaje upakovanim namirnicama, koliko sadrže aditiva, transmasti i skri­venog šećera, zato uvek savetujemo da se čitaju deklaracije. Greške se prave i pri pripremi hrane.

Kojim sve čajevima i napicima treba jačati imunitet?

– Ne postoji čaroban napitak koji će nam ojačati imunitet, ali izbalansirana ishrana i pravilna hidratacija, uz suplementaciju, ako je potrebna, i zdrav životni stil čuvaju naš imunitet.
Kada su napici u pitanju, voda je uvek na prvom mestu. Pored čiste vode možemo piti i vodu u kojoj je isceđen neki citrus ili dodati komadići voća (krastavac, đumbir, listići nane, nešto što će je oplemeniti kako bi popili više tečnosti ako nismo ljubitelji vode) i biljni čajevi. Od čajeva se mogu piti diuretski čajevi poput rastavića, maslačka, zove, kako bismo izbacili suvišnu tečnost iz organizma, crni ili zeleni čaj kako bismo smanjili unos kafe. Blaže čajeve poput nane, kamilice i majčine dušice uvek možemo da pijemo, kao i matičnjak da nas umiri pred spavanje. Važno je, ako postoji neki zdravstveni problem, da obratimo pažnju na čajeve, jer kod određenih stanja organizma ima čajeva koje treba izbegavati, tako da se uvek posavetujemo sa stručnom osobom.

Koje namirnice se preporučuju ako patimo od visokog krvnog pritiska?

– Sam povišen krvni pritisak može se regulisati ishranom, tako da je značajno da ga redovno proveravamo. Pre svega, treba obratiti pažnju na unos soli (najviše dva grama dnevno), smanjiti ili izbaciti unos alkohola, smanjiti hranu koja sadrži zasićene i transmasti, slatkiše, peciva iz pekare, prženu hranu. Preporuka je da se smrša ako postoji višak kilograma, da se obrati pažnja na nivo viscelarnih masti (koje se nakupljaju u trbušnoj duplji), da se ishrana zasniva na posnim mesima, ribi, povrću, voću, integralnim žitaricama, zdravim mastima iz biljnih ulja i koštunjavog voća.

Na šta rizične grupe (dijabetičari, srčani bolesnici, oboleli od najtežih bolesti) treba da obrate posebnu pažnju u redovnoj ishrani?

– Potreban je individualan pristup, bilo bi laički davati univerzalne savete. Mora da se sagleda kompletno stanje organizma.  
Osobe sa dijabetesom treba da biraju povrće i voće koje ima niži glikemijski indeks i da ono preteže u njihovoj ishrani, a da znaju kako da kombinuju one namirnice koje imaju viši glikemijski indeks kako bi smanjili glikemijsko opterećenje. Tako, ako im se jede voće sa višim glikemijskim indeksom, uz nekoliko komada koštunjavog voća i malo cimeta mogu biti potpuno bezbedni.

Zašto je važno da pijemo kakao?

– Smanjene upale, poboljšanje zdravlja srca i mozga, kontrolu šećera, popravljanje nivoa gvožđa i regulisanje telesne težine. Pozitivno utiče na pritisak, holesterol, kao i na zdravlje kože. Pored toga, podstiče dobro raspoloženje i poboljšava koncen­tra­ciju. Veoma je važno da odaberemo neal­ka­lizovan kakao u prahu, čist, sirov, organski, bez aditiva i zaslađivača koje napici od kakaoa često sadrže.

Kako ishranom možemo da regulišemo hormone i dovedemo ih u ravnotežu?

– Najveću ulogu igra ono što smo već nekoliko puta ponovili, hrana u svom celovitom obliku, uz maksimalno izbegavanje industrijski prerađene hrane. Što manje šećera u ishrani, kvalitetna hrana i dobro isplanirani obroci. Izuzetno je važno naći odgovarajući način za oslobađanje od stresa i kvalitetno spavati.

Ko i kada treba da posegne za suplementacijom određenih vitamina i minerala?

– Svako može posegnuti za suplementacijom, da li zbog održavanja ili unapređenja zdravlja ili zbog nekog nedostatka (na primer vegetarijanci, čija ishrana je oskudna vitaminom B12, žene sa obilnim menstruacijama i čestim anemijama zbog smanjenog nivoa gvožđa…). Naravno da postoje pravila i uvek se pre konzumiranja moramo konsultovati sa lekarom ili farmaceutom, ili nutricionistom, jer uzimanje bez reda i smisla neće doneti dobrobit organizmu. Svakako, neophodno je da ishrana bude regulisana, jer ako se ne hranimo kako treba, nikakva suplementacija nam neće pomoći.

Kako da neke, ne tako omiljene na­mirnice budu ukusne, a sačuvaju svoju nutritivnu vrednost?

– Način pripreme je od ključne važnosti. Da bi namirnica sačuvala svoju nutritivnu vrednost, ako treba da se termički obradi, najbolje je da se kuva, dinsta ili peče u rerni na pek-papiru. Nakon termičke obrade možemo je preliti kašikom kvalitetnog maslinovog ulja, a dodavanjem začina značajno poboljšavamo ukus namirnice, kao i kombinacije sa drugim namirnicama. Moramo se igrati i isprobavati različite kombinacije kako bismo našli ono što nam najviše prija.