REČ NUTRICIONISTE: MISLIMO DA SAMO ONO ŠTO JE SKUPO I KOMPLIKOVANO IMA EFEKAT NA ZDRAVLJE. TO JE VELIKA ZABLUDA

by | 14.03.2022

Jelena Janjić, nutricionista dijetetičar, otkriva zašto ne treba da izbacujete hleb, kojim domaćim namirnicama da zamenite avokado, aroniju i đumbir i da li su supernamirnice zaista izuzetne

 

 

– U ovo doba godine na tanjiru treba da nam bude, pre svega, kiseli kupus. To je možda najbolja zimska namirnica, jer je prirodan izvor vitamina B12 i probiotika, kao i veliki izbor vitamina C, vlakana… Ono što je poslednjih godina postalo dostupno jesu zamrznute mešavine povrća. Trenutnim smrzavanjem (koje nije moguće izvesti u kućnim uslovima) zadržavaju se svi nutrijenti u hrani, tako da je možemo koristiti tokom cele godine. Naravno, sezona je citrusa, i svakako je treba iskoristiti – kaže na početku razgovora za Magično bilje Jelena Janjić, nutricionista.

Koje su najčešće zablude u ishrani?

– Zaista ih je mnogo. Ljudi nekako odbijaju da poveruju i poslušaju ono što je jednostavno i primenljivo, misleći da samo ako je skupo i komplikovano može imati efekat. Odatle izbacivanje hleba iz ishrane, izbegavanje prženja na maslinovom ulju (koje jeste termostabilno), izbegavanje masti, prevelika upotreba proteina i slično.

Zašto ne treba izbacivati hleb?

– Hleb je nutritivno bogata namirnica, kako vlaknima i mineralima, tako i ugljenim hidratima koji su nam neophodni. Hleb održava stabilnu glikemiju u krvi i daje energiju. Važno je samo koje vrste hleba koristimo – neka to budu oni sa integralnim brašnom, dodatkom celih crna, mekinja ili semenki.

Koji krompir je bolji – beli ili batat?

– Svaki od njih može da nađe svoju primenu u kuhinji, ali značajno viša cena batata ne opravdava prednosti za zdravlje u odnosu na beli krompir. Ono što batat razlikuje od belog krompira jeste veća količina vitamina A, dok beli krompir ima više kalijuma. Dokle god jedemo namirnice kao što su šargarepa, bundeva, breskva i kajsija, batat nam nije neophodan u ishrani.

Smatrate da namirnice koje nisu iz naše sredine ne moraju da budu bolje. Koje su od­go­varajuće domaće zamene za avokado, aroniju, đumbir?

– Skloni smo da mislimo da je tuđe uvek bolje i da cenimo samo ono što više platimo. Namirnice sličnog nutritivnog sastava rastu na različitim kontinentima, tako da kao zamenu za avokado možemo koristiti domaći orah, aroniju možemo da zamenimo bo­bičastim voćem koje raste kod nas, kao što su borovnice, drenjine, ribizle… Što se tiče đumbira, on i ren su iz iste porodice biljaka, i imaju sličan blago ljut ukus, tako da se umesto đumbira može koristiti i ren.

Da li su supernamirnice zaista kvalitetnije od običnh?

– Ishrana ima kumulativan efekat na naše zdravlje. Ispijanje soka od celera, koliko god on bio odličan, ne može poništiti efekte drugih loših izbora. Nikada jedna namir­nica ne utiče na naše celo­kupno zdravlje, već sve što unosimo u telo.

Šta treba smanjiti, izbaciti iz ishrane ako bolujemo od Hašimoto sindroma ili PCOS-a?

– Kod PCOS-a važno je da izbacimo prvenstveno veštačke šećere, jer je tkivo jajnika osetljivo na insulin. Osim toga, preporučuje se izbacivanje iz ishrane ili smanjenje upotrebe mlečnih proizvoda.

Kod Hašimota, to su goitrogene namirnice: kupus, soja, kikiriki, senf… ali i gluten. Gluten se ne mora u potpunosti izbaciti iz ishrane, ali smanjen unos najčešće dovodi do poboljšanja stanja.

Koje su česte greške u ishrani obolelih od karcinoma?

– Nakon što se ustanovi dijagnoza, oboleli najčešće prelaze na potpuno drugačiju ishranu, popularni clean eating, misleći da će im velike količine antioksidanasa pomoći da se izbore sa bolešću. Svakako, izbacivanje štetnih namirnica jeste preporučljivo, ali pacijentima koje očekuje hemioterapija, potrebno je, pre svega, dovoljno snage da kroz taj proces prođu. Zato ne izbacivati iz ishrane meso, integralne žitarice i masnoće, već samo alkohol, prženo, pohovano i slično.

Protivnik ste čišćenja čajevima i sokovima. Zašto?

– Štetne supstance iz našeg organizma izlučuju se putem stolice ili urina. Za taj posao zaduženi su jetra i bubrezi. Ispijanje sokova ili čajeva neće dovesti do toga da se štetne supstance, koje su uskladištene u jetri, masnom tkivu ili kostima odstrane, već će se promeniti bakterijska flora, kao i glukoregulacija.

Što se tiče čajeva, oni nisu čaroban napitak koji može poništiti nekvalitetnu ishranu, ali svakako deluju balgotvnorno i treba ih koristiti često.

Čime možemo da prevaziđemo potrebu za šećerom kada prestanemo da ga konzumiramo?

– Potreba za slatkišima reguliše se održanjem nivoa glikemije u krvi, odnosno sprečavanjem stalnih oscilacija. Prvenstveno bih preporučila obilan doručak u prvom satu nakon ustajanja, odgovarajuću hidrataciju i obroke raspoređene na oko četiri sata. Ukoliko se u svakom obroku nađe i neki protein, to smanjuje potrebu za slatkišima na minimum.