PRIČA LEKARA: OD KADA JEDEM SAMO BILJNU HRANU, ALERGIJE SU NESTALE, A KRVNA SLIKA NIKAD BOLJA

by | 24.02.2022

Dr Jovana Mašić, lekar Hitne pomoći u Bogatiću, otkriva koje sve bolesti mogu da otklone zdrave namirnice i kako su njoj pomogle da reši svoje zdravstvene tegobe

O promeni načina ishrane počela sam da razmišljam na petoj godini fakulteta, 2015. godine. Kao dete od dve godine operisala sam kuk i tek na fakultetu saznala sam da zbog toga postoji velika verovatnoća da ću jednog dana morati na operaciju ugradnje veštačkog kuka, i to, već sa četrdeset godina. Nisam mogla da se pomirim sa tim pa sam počela da istražujem da li ishrana može da pomogne. Odgovor je bio potvrdan ali, pored toga, saznala sam da celovita biljna ishrana može da otkloni i druge bolesti – kardiovaskularne, autoimune, dijabetes i druge.

To saznanje bilo je snažan motiv da pređem na biljnu ishranu. Od tada, mnogo sam ređe bolesna a, čak i kad sam bolesna, bolest traje jedan do tri dana, najviše. Defrinol i presing bili su glavni lekovi u mojoj kući. Nisam ih popila već pet godina. Alergije su nestale, imam više energije, a krvna slika nikada nije bila bolja (u mladosti sam bila anemična). Ranije sam često imala grčeve u listovima nogu, pogotovo noću, verovatno zbog nedostatka magnezijuma. S obzirom da biljna ishrana sadrži dosta magnezijuma, sada se grčevi uopšte ne javljaju – priča za Magično bilje dr Jovana Mašić, lekar Hitne pomoći u Bogatiću.

Koje sve bolesti, po Vama, hrana može da ublaži ili izleči?

– Da li ste znali da 95% bolesti ne mora nikada da nastane? Još od osamdesetih godina prošlog veka zna se da prelazak na biljnu ishranu može u nekim slučajevima da izleči i kardiovaskularne bolesti. Dr Din Orniš (Dean Ornish) i dr Koldvel Eselstin (Caldwell Esselstyn) pokazali su u svojim studijama. Dijabetes je još jedna od bolesti koje se mogu izlečiti biljnom ishranom. Čak i ako imate dijabetes tip 2, biljna ishrana je najbolje rešenje za vas. Manje insulina će vam biti neophodno, poboljšaće se osetljivost na insulin i skoro da nećete imati komplikacije. Mnogo ljudi se rešilo autoimunih bolesti, kao što su lupus i multipla skleroza, uz pomoć biljne ishrane. Čak iako imate neku bolest za koju još uvek ne postoje studije koje pokazuju poboljšanje, biljna ishrana može samo da vam pomogne. Ne postoje kontraindikacije. Naravno, zbog neke hrane moraćete da obavestite lekara o promeni načina ishrane. Na primer, ako pijete antikoagulante lekove, ne smete odmah i odjednom pojesti veliku količinu zeleniša jer posledice mogu biti katastrofalne. Više o ovome sam napisala u knjizi Vodič kroz biljnu ishranu, koji treba uskoro da izađe.

Koje namirnice uvek imate u kući?

– Namirnice koje uvek imam u kući su mahunarke, kao što su: leblebija, sočivo i pasulj. NJih kupujem u velikoj količini. Tu spadaju i žitarice, kao što su: ovas, pirinač i kinoa. Uvek imam nešto od voća, a glavne su banane i bobičasto voće u zamrzivaču. Ostalo zavisi od sezone. Uvek je prisutan i neki zeleniš, bilo svež, u vidu zelene salate, rukole ili smrznut kao spanać. Puter od kikirikija obožavam, tako da bez njega retko ostanem.

Šta se nalazi u Vašem veganskom obroku?  

– Često doručkujem ovsene pahuljice. Ovsene pahuljice potopim u vodu i nakon toga dodam smrznute maline, zatim urme, laneno seme, banane, puter od kikirikija i bademe ili suncokret. To je jedan kompletan i celovit obrok sa svim makro i mikro­nut­rijen­tima. Pored toga, tokom dana jedem i neki obrok koji sadrži mahunarke i žitarice, kao što je kari od leblebije sa pirinčem, uz neku svežu salatu. Za večeru može biti tortilja sa povrćem i sirom tofu.

Da li je biljna ishrana skupa?

– Biljna ishrana nije skupa, ako mene pitate. Mada, zavisi sa čim poredite. Ako poredite celovitu biljnu ishranu sa ishranom koja sadrži paštete, salame i beli hleb, da, jeste skuplja. Ako poredite sa standardnom ishranom, nije skuplja.

Na koji način možete da izlečite prehladu za jedan dan?

– Prestanem da uzimam hranu, odnosno, započnem post. Obično je to post na hladno ceđenim sokovima, a nekada i na vodi. Pijem čajeve od žalfije, đumbira i zove. Varenje hrane oduzima mnogo energije, a nama je sva energija potrebna za borbu organizma protiv određenog virusa koji je uzročnik prehlade.

Koja je najbolja ishrana za PCOS?

— PCOS ili policistični ovarijalni sindrom je veoma često oboljenje u poslednje vreme. Ono što svako treba da uradi, jeste da izbaci prerađene namirnice iz upotrebe, a to su svi industrijski proizvodi, svi proizvodi koji sadrže aditive. Ako neko ne može da pređe na sto posto biljnu ishranu, neka to bude i osamdeset posto. Dakle, povećati unos mahunarki, žitarica, orašastih plodova, semenki, voća i povrća, a izbaciti ili bar smanjiti meso, mleko i mlečne proizvode, kao i belo brašno, beli šećer, grickalice i slatkiše.

Kako da izbegnemo srčani udar?

– Kada posmatramo mesta u svetu gde ljudi gotovo da i nemaju kardiovaskularnih bolesti, to su obično ruralni predeli, odnosno, ti ljudi uglavnom jedu biljnu hranu. Normalan ukupni holesterol u tim područjima je oko 3 mmol/l, a ne 5 mmol/l, kao što nas uče. Čuli ste sigurno da je neko doživeo srčani udar, a imao je ,normalan, holesterol, odnosno 5 mmol/l? To je ,normalna, vrednost samo u društvu u kome svaki drugi čovek umire od srčanih bolesti, a kod nas je statistika, nažalost, takva. Celovita biljna ishrana je rešenje za srčane bolesti.

Da li dijabetičari smeju da jedu urme?

– Dijabetičari smeju da jedu sveže urme, kao i drugo sveže voće. Voće sadrži fruktozu, ali prirodnu fruktozu, upakovanu sa drugim fitonutrijentima i vlaknima, koji ne dovode do naglog skoka šećera u krvi, kao što se dešava sa belim brašnom i kupovnim kolačima punim veštačkog šećera. Postoji studija u kojoj se navodi da su ljudi jeli sedamnaest porcija voća nekoliko nedelja i rezultati krvi su im bili dobri – pad nivoa šećera, pad holesterola i triglicerida, pad krvnog pritiska. Tražila sam namenski studiju koja pokazuje da je voće loše za ishranu ljudi ali takva studija, jednostavno, ne postoji.

Kako postići bolju kontrolu šećera u krvi?

– Što se tiče kontrole šećera, pored celovite biljne ishrane, važno je i kada jedemo. Čak i najzdravija hrana posle 20 h nije više zdrava i izaziva veći skok šećera u krvi. Veoma je bitno da jedemo do 19 h, najkasnije do 20 h. On što je važno jeste i da se ograniči unos testenine i hleba, čak iako su od integralnog brašna, najviše na dva do tri puta nedeljno. Dokazano je da ako pojedemo pirinač u celom zrnu, manji je skok šećera i stabilniji nivo šećera u krvi nego ako taj isti pirinač sameljemo u brašno i tako ga koristimo.