ŠTA DA JEDETE NAKON PRELEŽANE KORONE

by | 10.12.2021

Piše: Ana Todorović, nutricionista

Nakon preležanog koronavirusa neophodno je povratiti dobar imunitet, osluškivati svoj organizam i pažljivo birati namirnice. Ono što je poželjno je kontrola laboratorijskih parametara, a posebno trombocita, leukocita, šećera u krvi, gvožđa, lipidnih parametara (holesterol i trigliceridi) kao i jetrinih enzima zato što u mnogim slučajevima dolazi do njihovog poremećaja. Ono što je takođe specifično, nakon preležanog virusa, jeste opadanje kose, pa u njenom oporavku treba biti uporan odgovarajućom ishranom i korišćenjem kvalitetnih suplemenata koji pogoduju regeneraciji.

Ono što se nikako ne preporučuje jesu restriktivne dijete jer mogu narušiti imunitet koji treba povratiti nakon preležane korone.

Preporučuje se svako­dnevan unos žitarica, a najviše se preporučuju: ovas, heljda, ječam, kinoa, integralan pirinač… Najbolje je da budu u obliku celog zrna i skuvane, kako bi se iscrplo što više vitamina i minerala.

Žitarice obiluju vitaminima grupe B, koji su veoma važni za organizam nakon preležanog virusa a imaju i značajnu količinu vlakana koje pozitivno utiču na rad creva i crevnu floru, od koje u velikoj meri zavisi imuni odgovor organizma. Poznato je da se čak sedamdeset posto imunih ćelija organizma nalazi upravo u crevnoj flori.

Kada su mlečni proizvodi u pitanju, posebno se preporučuje kefir i koziji mlečni proizvodi zato što povoljno utiču na regeneraciju pluća i na disajne organe, a u velikom broju slučajeva kliničku sliku koronavirusa prati upala pluća i neophodan je oporavak i posebna pažnja nakon preležanog virusa.

Meso, riba, jaja veoma su važne namirnice, na prvom mestu kao izvori proteina, ali i minerala od kojih su posebno značajni gvožđe, usled čijeg pada nastupa anemija, i cink, koji je jedan od najvažnijih elemenata za dobar imunitet. Osim toga, riba i jaja su prirodni izvori vitamina D, čija se upotreba u vidu suplementa omasovila u ovom periodu. Vitaminom D obiluju i masne ribe, pečurke, kao i masni mlečni proizvodi.

Voće i povrće je važno unositi svakodnevno, oni predstavljaju prirodan izvor vitamina i minerala.

Posebno se preporučuju:

Limun – Obiluje vitaminom C i treba ga koristiti kao ceđen sok, dresing u salatama, dodatak čaju i sa njim se ne može preterati. Organizam sam izluči višak vitamina C koji se unese iz prirodnih izvora, dok se vitamin C iz suplemenata taloži u organizmu i može dovesti do formiranja bubrežnih kamenova. Zato su prirodni izvori uvek mnogo bolji izbor.

Matični sok aronije – Preporučuje se svakodnevna upotreba minimum mesec dana. S obzirom da je jak koncentrat, koristi se u malim količinama, što znači dve do tri supene kašike razmućene u čaši vode, najbolje po buđenju, jer je odličan za poboljšanje krvne slike i imunitet uopšte.

Crvena paprika – Sadrži veću količinu vitamina C od limuna. Važno je konzumirati je u svežem obliku zato što je vitamin C nestabilan na visokim temperaturama.

Zeleno povrće (brokoli, blitva, spanać, zelje) – Obiluju vitaminom B9 (folnom kiselinom), jako su važni za imunitet i jačanje organizma.

Beli luk – Ima mnogostruke prednosti, a posebno antivirusno i antibakterijsko dejstvo. Najkorisniji je u svežem obliku, izgnječen, kada je alicin (aktivna materija koja ispoljava navedena dejstva) najbolje iskorišćen.

Ishrana ne treba da bude oskudna u mastima. Važno je birati zdrave izvore, kao što su maslinovo ulje, avokado, koštunjavo voće… Međutim, organizmu treba oporavak i jača hrana sa kojom treba biti umeren kako se ne bi povećala telesna masa. Ukoliko lipidni parametri nisu povećani (holesterol i trigliceridi), preporučljivo je uvrstiti u ishranu i malo slanine, kajmaka, čvaraka, najbolje za doručak, zato što će se uneta energija iskoristiti u toku dana i neće povećati telesnu masu.

Kada je slatko u pitanju, preporučuje se med, svakodnevno, zato što je riznica minerala i vitamina, crna čokolada zato što obiluje vitaminom B i gvožđem. Beli šećer treba potpuno izostaviti i konditorske proizvode.

Osim navedenog, veoma je važno da ishrana svakodnevno bude dobro izbalansirana i uredna, da se obroci ne preskaču, da se prženje, pohovanje i upotreba fast food hrane potpuno izostavi i da se organizuje domaća, raznovrsna i uredna ishrana radi poboljšanja zdravstvenog statusa, oporavka i prevencije od ponovnog javljanja virusa (što nije redak slučaj).