LIČNA PRIČA NATALIJE KNESELAC: KAKO SAM USPELA DA IZBACIM KANDIDU

by | 21.11.2021

Natalija Kneselac, specijalista nutricionizma, savetuje kojim čajevima treba jačati imunitet, čime očistiti organizam posle terapije antibioticima i koju hranu jesti  da biste izbegli upale 

Kako se bliži zimski period, bili mi toga sve­sni ili ne, u nama se javlja prirodan strah za opstankom. To potiče od da­vni­na, kada su zime bile veoma hladne i kada smo se borili za goli opstanak. Ipak, ta vre­mena oskudice su prošla, te bih po­sa­vetovala auditorijum da nema potrebe za go­mi­lanjem hrane i prejedanjem. Naše telo je ter­moregulator koji se prirodno prilagođava raznim uslovima života, pa tako i vremenskim – ka­že na početku intervjua za Magično bilje Na­talija Kneselac, specijalista nutricionizma i nastavlja: 

– Ključni saveti za snažan imunitet su: povrće i voće (spre­mlje­no na određen način i u odre­đenoj količini), dobar san, relaksacija, naša oaza mira i neodustajanje od hobija. Biljne mešavine i eterična ulja mogu pomoći u velikom procentu. Rituali koji će puniti naše srce toplinom znače više nego što mi­slimo. Od suplemenata preporučujem cink, selen, vitamin D3, probiotik, hrom, jod, omega 3, kapi od origana (ili kapsule ukoliko imate osetljiv želudac).

Kojim sve čajevima i napicima treba jačati imunitet?

– Od čajeva izdvajam rtanjski čaj, čaj od žalfije, čaj od maslačka, čaj od koprive, kantariona, čaj od podbela, od korena omana, čaj od majčine dušice, pelina i čaj od hajdučke trave. Tu je i neizostavni čaj od origana.

Od drugih napitaka izdvajam zlatno mleko (mleko u kombinaciji sa kurkumom i medom) i toplu limunadu sa dodatkom svežeg đumbira. 

Pandemija koronavirusa ne jenjava, mnogi moraju da piju antibiotike. Na koji sve način možemo da očistimo organizam nakon terapije antibioticima?

– Čišćenje organizma zeolitom ili glinom – ubedljivo najbolje. Zatim čajevi od kukuruzne svile i peršuna. Ukoliko imate problem sa krvnim pritiskom, potrebno je biti obazriv kod ovih čajeva. Takođe, odlični su i tinktura crnog oraha, karanfilića i pelina. Sa pro­bio­ti­cima nastavite slobodno. Aktivan ugalj se može koristiti u odre­đe­nim slučajevima i u određenom vremenskom trajanju. Kupka sa dodatkom gorke soli je blagodet za naš organizam.

Koja je osnova protivupalne ishrane?

– Svakodnevno upotrebljavajte karanfilić, cimet, peršun, kurkumu, crni biber, beli i crni luk, ljutu papričicu, đumbir. Od povrća akcenat neka bude na brokoliju, kelju, zelju, spanaću, rukoli, celeru, šargarepi. Topla čorbica od celera, cvekle i šargarepe je nezamenjiva iz više razloga.

Da li preporučujete neke biljne mešavine koje su se dokazale kao efikasne u tretmanu određenih tegoba?

– Kod astme, bronhitisa i upo­rnog kašlja preporučujem me­ša­vinu od podbela i korena omana. Za bolje varenje izdvajam komo­rač i koru krušine. Popularne čajeve, poput sene, ne koristiti duže od sedam do deset dana jer stvaraju zavisnost – creva vre­me­nom postaju lenja. Takođe, senu treba potpuno izbegavati kod sin­droma propusnih creva i iri­ta­bil­nog kolona. Za snižavanje šećera u krvi odlična je mešavina čajeva od crnog duda, maslačka i borovnice.

Kako ste Vi lično uspeli da se otarasite kandide?

– Kandidijaza je infekcija koja je vrlo uporna i svako ko se jednom susreo sa njom zna o čemu pričam. Imala sam sreću što sam se sa kandidom suočila u periodu srednje škole, koja me je, u stvari, i usmerila na ovaj poziv i od tada sam joj veoma posvećena. Pristup kandidijazi mora biti sveobu­hva­tan, tojest, potreban je holistički pristup. Najpre sam potpuno promenila ishranu. Izbacila sam sve proste šećera, industrijske slatkiše i pekarske proizvode. Sa tanjira sam sklonila meso, gluten i mlečne proizvode jer oni utiču na zapaljenske procese u organizmu. Svakodnevno sam unosila papriku, karfiol, brokoli, spanać. Koristila sam začine, biljne mešavina poput origana, majčine dušice, nevena, hajdučke trave, kapi crvene deteline. Sok od kupusa je odličan kod kandidijaze, ali meni lično nije prijao, koristila sam ga povremeno. Pila sam mnogo vode. Izbegavala sam turšiju, grožđe, breskve, kandirano voće.

Ovde je važno da napomenem da se promene ne uvode naglo i da se određene grupe namirnica ne izbacuju odjednom, već određenim redosledom. To je ono što ja nazivam faze kandidijaze, kada se tačno zna u koje vreme i koja grupa namir­nica se izbacuje, čime se za­me­nju­je, a ka­snije, kada se izlečimo, koje namirnice i kojim redo­sle­dom se vraćaju u jelovnik (ukoliko ih je uopšte potrebno vratiti). Meni je neizmerno pomogao dnevnik ishrane i emocija. Neprihva­ta­nje i odbacivanje emocija predstavlja veliki okidač za razne infekcije i mislim da se tome ne pridaje dovoljno značaja. Činjenica je da je stomak središte naših emocija i da je povezan sa drugim organima. O svemu tome pisala sam u Priručniku Kandida i kilogrami – kažite im šah mat.

Kakvu ishranu pre­po­ručujete kod insulinske rezistencije?

– Kod insulinske rezistencije potrebno je obratiti pažnju na glikemijski indeks namirnice. Glikemijski indeks označava brzinu rasta šećera u krvi nakon uzimanja određene namirnice. Trebalo bi birati namirnice sa glikemijskim indeksom do 45. Namirnice sa glikemijskim indeksom od  45 do 60 uzimati pov­remeno, a sa glikemijskim indeksom iznad 60  izbegavati ili konzumirati retko. Na­mir­nice sa visokim gli­kemijskim indeksom su med, banane, urme, smokve, dinja, grožđe, beli pirinač, sušeno i kandirano voće. Osoba ko­ja ima problem sa in­su­linskom rezistencijom potrebno je da bude upoznata sa indeksom namirnica, jer će na taj način moći lakše da kombinuje hranu i is­planira svoje obroke. Ono što je možda i važnije od gli­ke­mijskog in­deksa, to je glikemijsko opterećenje, koje zavisi od ugljenih hidrata namirnice.

Potrebno je izbegavati prženu hranu, rafinisane i proste šećere, određene mlečne proiz­vode i određene namirnice koje sadrže gluten. Napo­mi­njem da je važno uvesti namirnice koje nadoknađuju određene nutrijen­te, kako ne bi došlo do deficita. Potrebno je uvesti zelje, bro­koli, pasulj, spanać, kelj, so­čivo, kelerabu, zeleno lisnato povrće, semenke, cveklu, ma­hunarke, maslinovo ulje, avo­kado, alge, seme čije, pečurke, tahini, namaze od semenki, ljuspice psilijuma…

  Kako ishranom možemo da regulišemo hormone i do­vedemo ih u ravnotežu?

– Naše telo ima prirodnu sposobnost da reguliše hor­mo­ne, da bude u home­ostazi, ravnoteži. Međutim, svako­dne­van stres i neuredan stil života, nepravilna ishrana i nedostatak sna narušava tu ravnotežu. Samim tim, određeni hormoni se luče manje ili više, luče se kada ne bi trebalo, a ne luče se kada bi trebalo. Neophodno je da testiranjem saznamo koji hormoni nisu u ravnoteži, kak­vo je trenutno zdravstveno stanje, a onda da napravimo plan ishrane prema tom stanju. Na osnovu informacija koje mozak dobija iz želuca i creva, on šalje signale koje pre­poz­najemo kao glad ili sitost. Hor­moni sitosti su hormoni koji se luče nakon uzimanja hrane i tokom obroka. Zahvaljujući njima jedemo manje, nismo iscrpljeni i malaksali. U cre­vima postoji razgranata mreža ne­rava, tako da je mozak oba­vešten o količini i sastavu hrane i na osnovu toga šalje signal da li je potrebno nastaviti sa jelom ili prestati. Za sve ove signale odgovorni su insulin, koga luči pankreas, i leptin, koga luče ćelije masnog tkiva. Kada je pak želudac prazan, luči se gre­lin koji šalje informaciju o ne­dostatku hrane i javlja se osećaj gladi. Nivo grelina u krvotoku raste nekoliko sati pre svakog obroka. Nakon obroka, njegov nivo opada. Kada je po­re­me­ćena ravnoteža grelina, leptina i insulina, dolazi do dijabetesa, insulinske rezi­sten­cije, sin­dro­ma policističnih jajnika, go­jaz­nosti… Zato je neophodno imati izbalansiranu i prila­go­đenu ishranu. Ukoliko do neravnoteže hormona ipak dođe, vraćanjem na pravi put, disciplinom i odgovornošću srediće se i hormoni. Ali zašto čekati uopšte, zašto sada ne uvesti zdrav režim ishrane, pravilan pristup emocijama, zdrav san, uredan način života? Prevencija je zlato. Dodala bih još da moramo imati u vidu da će se naš mozak buniti kada počnemo da uvodimo nove navike, jer pedeset posto stvari tokom dana radimo automatski. Mozak ne voli promene jer mora da se aktivira i time troši energiju. Potrebno je prevazići krizni period, biti uporan i disciplinovan i za cilj imati zdravlje, koje jeste najvažnije.