DR AMOSOV: KAKO DA BUDETE MRŠAVI, A IZUZETNO ZDRAVI

by | 16.07.2021

Dr Nikolaj Amosov, čuveni ukrajinski kardiolog, ostavio je u amanet važna nutricionistička pravila 

Nikolaj Mihajlovič Amosov (1913 – 2002) bio je izvanredan kardiolog, laureat Lenjinove nagrade, akademik Akademije nauka Ukrajine. Njegova glavna dela vezana su za hirurgiju, biološku i medicinsku kibernetiku.
Amosov je lekar koji je proučavao probleme dugog života i produžio sopstvenu radnu sposobnost dugi niz godina.
Punih četrdeset godina, doktora Nikolaja Amosova smatrali su neuhranjenim. Na ovu tvrdnju, ovako je reagovao: “Moj doručak je obilan i hranljiv: 300 grama svežeg povrća ili kupusa, dva krompira ili hleb i šolja kafe sa mlekom. Ručam u različito vreme. Jedem salatu, kao i ujutru, bez hleba, bez masti, sa minimumom mesa i šoljom kefira, čajem ili sokom.
Večera se obično sastoji od čaja sa šećerom sa zalogajem hleba, malo kobasice i sira. Jedem sezonsko voće. Generalno, uveče sam gotovo uvek sit i jedem veoma malo. Moja visina je 168 centimetara i variram u težini 52-55 kg.”
Dr Amosov je smatrao da digestivni kanal ima dva glavna neprijatelja: prekomernu prerađenu hranu i stres, odnosno hipotalamus i nadbubrežne žlezde, koji pružaju odgovor na stres. Mekan kašalj detoksikuje mišiće crevne flore i eventualno oslobađa enzime. Dugotrajan mentalni stres i neprijatne emocije mogu narušiti nervnu regulaciju želuca i debelog creva – dva organa koja su najviše povezana sa centralnim nervnim sistemom. Ovaj faktor je posebno izražen kod prekomerne ishrane visoko prerađenom hranom.
Šta uraditi u tom slučaju?
Šteta od bilo kod proizvoda je mala ako se telesna težina ne promeni i ako postoji dovoljno fizičke aktivnosti.
Treba unositi vitamine koji se nalaze u trista grama do pola kilograma sirovog korenastog povrća, lišća i voća dnevno (što raznovrsnije to bolje). Nezaslađene sokove od voća i povrća, uvek različite, treba piti u velikim količinama.
Masti – Za mršavu osobu, masti nisu štetne. Oni koji imaju normalnu telesnu masu, životinjske masti mogu da konzumiraju.
Mleko i do pedeset grama mesa dnevno daju potrebne amino-kiseline.
Ugljeni hidrati dozvoljeni su ljudima sa normalnom telesnom težinom, samo morate imati na umu da je šećer gori od hleba.
So – Bolje je uopšte je ne koristiti. Zbog soli, trebalo bi da ograničite čak i unos supa.

Amosova pravila ishrane
Podsistem zdrave ishrane je najvažniji: Pravilna ishrana je neophodna, ali nedovoljan je uslov za zdravlje. Međutim, što su lošije druge komponente režima, to ishrana treba da bude strožija. Uz veliku fizičku kondiciju, smirenu psihu, to više sebi možete da dozvolite “greške” u ishrani.
Borba protiv sopstvenog apetita glavni je izazov za zdrave osobe. Ugađanje u ishrani dozvoljeno je samo mladima.
Ne možete jesti preventivno.
Jedino sredstvo za merenje u ishrani je ravnoteža, a standard je vaša normalna težina.
Tablice kalorija samo su uputstvo koje namirnice da izbegavamo, a koje su bezbedne.
Ne prilagođavajte težinu godinama. (U smislu da kilogrami dolaze s godinama). Ovo je zaista opasno. Tako ljudi stariji od pedeset godina rizikuju da dobiju hipertenziju i sklerozu jer su te bolesti povezane sa viškom masnoće.
Jedite više sirove hrane.
Dobro je gladovati. Postite nedeljno dva do tri dana – jednom mesečno ili svake dve nedelje – bukvalno štrajkujte glađu i bićete zdravi.
Metabolički trening je trening ćelija za uštedu energije. Postoji samo jedna metoda – nemojte da jedete. Zbog toga će ćelije da “pojedu” sve, pa i ono što nije baš jestivo.