BLITVA – STABILIZUJE NIVO ŠEĆERA U KRVI, ČUVA SRCE I KOSTI

by | 20.08.2021

Zašto je dobro da jedete blitvu?

Blitva je niskokalorično povrće sa visokim sadržajem magnezijuma, gvožđa, kalijuma i vitamina A, C i K, a ovo tamnozeleno lišće inače spada u red vrlo hranljivih sastojaka u ljudskoj ishrani i mnogostruko prija našem zdravlju. Osim što čuva zdravlje srca, blitva se brine o nivou šećera u krvi, čuva kosti, o sistemu za varenje i probavi… Iako se kelj često smatra kraljem zeleniša, blitva ima podjednako impresivan niz nutritivnih dobrobiti. Pripada porodici Cheno­po­di­oideae, u koju spadaju repa i spanać. Uzgaja se širom sveta, a poreklom je sa Mediterana i cenjena je zbog svoje sposobnosti da raste na siromašnim zemljištima jer ne traži mnogo vode i svetlosti.
Dobar izvor kalcijuma, magnezijuma, bakra, cinka…

Postoje mnoge vrste blitve, od kojih neke imaju šarene stabljike i žilice poput dragulja, što ovo povrće čini posebno prijatnim za oko. Štaviše, njeno lišće i stabljika pružaju obilje vitamina, minerala i moćnih biljnih jedinjenja.

Mala porcija barene blitve pokriva našu dnevnu potrebu za vitaminima A i K i gotovo ispunjava dnevni unos vitamina C. Štaviše, blitva je dobar izvor kalcijuma, magnezijuma, bakra, cinka, natrijuma, fosfora i vitamina E. Ova zelena hrana nije prepuna samo hranljivih sastojaka, već je i izuzetno kalorična, što je čini pogodnom za mršavljenje.

Blitva je takođe bogata antioksidantima, borcima protiv slobodnih radikala u našem telu, uključujući beta karoten i flavonoide, što pomaže protiv bolesti srca i raka pluća. Mnogi antioksidanti u blitvi uključuju polifenole, vitamin C, vitamin E i karotenoidne biljne pigmente, kao što je beta karoten. Ove hranljive materije pomažu u zaštiti ćelija od oštećenja slobodnim radikalima. Ishrana sa visokim sadržajem antioksidanata u blitvi može smanjiti naše šanse za razvoj određenih hroničnih bolesti. Na primer, u pregledu osamnaest studija, ljudi sa najvećim unosom beta karotena imali su znatno manji rizik od razvoja raka pluća od onih sa najmanjim unosom.
Blitva sadrži nekoliko flavonoidnih antioksidanata, uključujući kvercetin, kempferol, rutin i viteksin. Kempferol je moćno antiinflamatorno jedinjenje koje može delovati antikancerogeno. Istraživanja pokazuju da vitekin, još jedan flavonoid koji se nalazi u blitvi, pomaže u borbi protiv srčanih bolesti snižavanjem krvnog pritiska, smanjenjem upale i sprečavanjem zgrušavanja krvi.

Blitva je bogata vlaknima, važnim hranljivim sastojcima koji mogu pomoći u održavanju težine, smanjiti rizik od određenih vrsta karcinoma i unaprediti zdravlje srca. Vlakna su nezamenljivi hranljivi sastojci koji imaju mnoge važne funkcije u našem telu. Na primer, blitva hra­ni korisne crevne bakterije, podstiče redovno pražnjenje creva, pomaže u održavanju zdravog nivoa holesterola i usporava varenje, stabilizujući nivo šećera u krvi. Samo jedna šolja (175 g) kuvane blitve daje oko četiri grama vlakana, što je petnaest odsto dnevnih potreba organizma. Ishrana bogata vlaknima pruža brojne zdravstvene prednosti, jer ljudi koji se na taj način hrane imaju niže stope raka debelog creva, raka želuca i bolesti srca, kao i znatno nižu telesnu težinu od onih koji konzumiraju hranu siromašnu vlaknima.

Blitva je bogata vlaknima i antiok­sida­n­tima, što može da poboljša kontrolu šećera u krvi i smanji rizik od dijabetesa. Prepuna je hranljivih sastojaka koji mogu da smanje šećer u krvi, a vlakna blitve pomažu u odr­ža­vanju zdravih nivoa glukoze u krvi. Hra­na bogata vlaknima usporava probavu, što smanjuje brzinu apsorpcije šećera u krvotoku, sprečavajući povišen šećer u krvi i stabilizujući nivo glukoze. Vlakna takođe pomažu u smanjenju in­sulinske rezistencije, stanja u kojem ćelije prestaju da reaguju na insulin, a insulinska rezistencija povezana je sa većim rizikom od dijabetesa, bolesti srca i gojaznosti. Konzumacija povrća bogatog vlaknima, poput blitve, može da poboljša simptome kod dijabetesa i rezistencije na insulin i smanjuje šansu da se ove bolesti uopšte pojave.