Japanska pravila: Pouke koji će vam pomoći da postanete uspešni, zadovoljni i srećni u životu

by | 06.02.2024
Japanska pravila: Pouke koji će vam pomoći da postanete uspešni, zadovoljni i srećni u životu

Ova japanska pravila pomažu ljudima da budu srećni i zadovoljni. Ukazuje na mudrosti i principe koje treba primeniti u životu kako bi se ostvarila harmonija, a takav način života obezbeđuje dugovečnost.

Učeći i uvažavajući druge kulture, možemo naučiti da vidimo sopstvenu kulturu kroz njihovo sočivo i postanemo empatični.

Japanska pravila za srećan život

Ovo 10 japanskih koncepata koje možemo koristiti da poboljšamo sebe ili steknemo neku perspektivu o tome kako stvari funkcionišu u Japanu.

Japanska pravila: Omoiyari

Omoiyari znači brigu i iskreno poštovanje prema drugima. Japanski navijači dospeli su na naslovne strane 2018. kada su posle utakmice sredili fudbalski stadion.

Omoyari se takođe manifestuje u dizajnu proizvoda. Na primer, japanski hi-tech toaleti imaju toplo sedište, mašinu za pranje i zvuk koji pokrivaju te „neprijatne“ zvukove. Kaže se da vežbanje omoiyarija pomaže u izgradnji saosećanja i empatije prema drugima.

Ikigai

Ikigai je japanski izraz za stanje blagostanja izazvano posvećenošću prijatnim aktivnostima, a  koje vodi do osećaja ispunjenosti, prema japanskom psihologu Mičiku Kumanu.

Kažu da u Japanu ljudi koji imaju svrhu u životu žive duže. Vaš ikigai je ono što vas podiže iz kreveta i održava.

Wabi-sabi

Wabi-sabi je koncept koji nas ohrabruje da prihvatimo svoje nesavršenosti i prihvatimo prirodni ciklus života.

Sve u životu, uključujući i nas, je u stanju kretanja. Promena je jedina konstanta, sve je prolazno i ništa nije potpuno. Vežbanjem wabi-sabija učimo se da budemo zahvalni i da prihvatamo i da težimo pragmatičnosti, a ne savršenstvu.

Mottainai

Mottainai znači poštovati resurse koje imamo, ne trošiti ih i koristiti ih sa osećajem zahvalnosti. Na primer – Stara odeća, novi život – da postigne “nulti” otpad.

Koncept nas poziva da budemo zahvalni i namerni u vezi sa svojim postupcima i razmišljamo o načinima da pomognemo da ovaj svet postane održiviji.

Shin-Gi-Tai

Prevodi kao „um, tehnika i telo“. To su tri elementa za maksimalan učinak koji se koriste u borilačkim veštinama.

Koncepti se mogu primeniti na bilo koji domen. Uzmimo, na primer, šah. Vaš učinak ne zavisi samo od vaših šahovskih veština na tabli. Pobeda takođe zahteva način razmišljanja koji može da se nosi sa stresom i zastojima tokom sati neprekidne koncentracije. Zdravo telo i zdrav um su osnova za razvoj i usavršavanje svih veština.

Šu-Ha-Ri

„Kada učenik bude spreman, učitelj će se pojaviti. Kada je učenik sve savlada… Učitelj će nestati.” ― Tao Te Ching

Šu-Ha-Ri se prevodi kao „slediti, odvojiti se i prevazići“. To je način razmišljanja o tome kako naučiti i savladati tehniku. Postoje 3 faze za sticanje znanja:

Šu: Naučite osnove prateći  jednog majstora. Imitiranje dela velikih majstora takođe spada u ovu fazu.
Ha: Počnite da eksperimentišete, učite od majstora i integrišite učenje u praksu.
Ri: Ova faza se fokusira na inovacije i prilagođavanje učenja različitim situacijama.
Imitirajte, a zatim inovirajte.

Kaizen

Kaizen je metoda kontinuiranog poboljšanja zasnovana na teoriji da male, stalne pozitivne promene mogu biti značajne.

Kaizen nas podseća da napustimo pretpostavke i perfekcionizam. Uči nas da zauzmemo progresivan pristup promeni. Ovaj koncept je od vitalnog značaja za usađivanje dobrih navika.

Japanska pravila: Mono 

Ovaj koncept opisuje empatiju prema stvarima i njihov neizbežni prolaz. Ovaj koncept nas podseća da ništa u životu nije trajno. Trebalo bi voljno i graciozno da se oslobodimo vezanosti za prolazne stvari.

Omotenashi

Kristel Takigava, ambasadorka za kandidaturu za Tokio 2020, popularisala je ovaj koncept u svom govoru pred Međunarodnim olimpijskim komitetom. Koncept je sve u ponudi najbolje usluge bez očekivanja nagrade. To je važan deo japanske kulture i duboko ukorenjen u tome kako japansko društvo funkcioniše.

Ho-Ren-So

Prevodi se kao „izveštaj, obaveštavaj i konsultuj se“. Koncept čini osnovu sve komunikacije, saradnje i zdrave razmene informacija u japanskoj organizaciji. Fokusira se na korene komunikacione linije, pojednostavljujući protok informacija i sprečavajući da se problemi ponovo dogode.

Japanski argument je da Ho-Ren-So, kroz saradnju i komunikaciju, jača odnose sa podređenim zaposlenima i pruža platformu da podređeni uči od svog nadređenog.

Dobra je praksa podsticati sve da odmah prijave probleme i probleme. Čak i ako rešenje nije pronađeno, cena problema koji nije prijavljen može biti visoka.

Usvajanjem ovakvih koncepata u našu kutiju sa alatkama može nam pomoći da se krećemo ovim međusobno povezanim svetom i napredujemo u njemu dok više doživljavamo život i evoluiramo.

tawatchaiprakobkit / gettyimages.com