
|
Goran Prodanović, pčelar i apiterapeut

Među pčelarskim proizvodima poznatim na našem tržištu, kao što su propolis, cvetni polen, matični mleč i pčelinji vosak, u poslednje vreme sve više raste interesovanje za jedan proizvod dobijen iz polena, manje poznat među običnim ljudima a više među pčelarima, sa interesantnim nazivom – perga. Tim povodom posetili smo jednog od proizvođača perge, pčelara i apiterapeuta Gorana Prodanovića iz Aranđelovca, koji poseduje 80 košnica pod Bukuljom.
Šta je perga i odakle interesovanje za nju? – pitamo pčelara Prodanovića.
- Perga ili pčelinji hleb je polen koji su pčele sakupile sa cvetova biljaka i smestile u ćelije saća. Perga u ćelijama saća prolazi kroz proces fermentacije i pod uticajem enzima nastaje jedan od najvrednijih pčelinjih proizvoda, kako za pčelinju zajednicu, tako i za čoveka. Možda bi pergu bilo adekvatnije nazvati pčelinjim mlekom ili mesom, jer ona po količini belančevina koje sadrži prevazilazi mleko, meso i jaja zajedno! Da nema perge u pčelinjem društvu, ne bi bilo ni legla, ni pčela.
Prema rečima apiterapeuta Prodanovića, konstrukcija proizvoda zvanog perga i danas ostaje u domenu tajne, iz prostog razloga što nauka još nije ušla u suštinu ovog biohemijskog procesa.
- Praveći pergu, pčele polenu dodaju nektar i med – objašnjava Prodanović. – Da bi one preradile polen u pergu, koriste čak 107 vrsta gljivica, 81 vrstu specijalizovanih kvasaca i 39 vrsta bakterija, što ukupno čini masu od 227 mikroorganizama, a samim tim i veću hranljivu vrednost perge u odnosu na polen. |