|
TAG: magično,
bilje,
biljka |
Levi’s i H&M
povlače s tržišta smrtonosne farmerke

Globalnu kompjutersku mrežu juče je protresla informacija da se
posle niza fatalnih oboljenja radnika koji su radili na proizvodnji
izlizanih farmerki one povlače iz prodavnica brendova Levi’s i H&M.
Posledice proizvodnog procesa ovih omiljenih modela su, kako se
ispostavilo, stravične: u periodu između 2005. i 2009. godine čak
40 radnika u fabrici u Turskoj, koji su radili na proizvodnji farmerki
koje se izbeljuju tehnikom peskarenja, umrlo je od silokoze, bolesti
pluća. Bolest je izazvana stalnom izloženošću kristalnom silicijumu,
materiji koja se koristi u postupku izbeljivanja. Turske vlasti
su zbog toga zabranile ovaj postupak, a Levi’s i H&M odlučili
su da proizvode tretirane na taj način izbace iz svojih prodavnica.
Ova dva popularna brenda pokrenula su zajedno s udruženjem International
Textile Garment & Leather Workers’ Federation veliku kampanju
koja ima za cilja zabranu korišćenja spornog postupka u tekstilnoj
industriji. Šta ga, u stvari, čini pogubnim?
U pitanju je opasan postupak čistog mehaničkog struganja po teksas
platnu, tokom kojeg su radnici udisali sitne ali za njihov respiratorni
sistem opasne čestice. S obzirom na to da su ljudi radili u ko zna
kakvim uslovima, mnogima od njih radni proces je ugrozio zdravlje,
a za neke je, na žalost, bio poguban. Ipak, Takvo izbeljivanje materijala
ne predstavlja opasnost prilikom nošenja, naročito ako se farmerke
pre toga operu.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (WHO), najčešće
profesionalno oboljenje pluća u svetu upravo je silikoza, najviše
u zemljama u razvoju zbog nedostatka zaštitnih sredstava i loše
zaštite na radu. Povodom ovog skandala, osim WHO-a, oglasila se
i Međunarodna organizacija rada: “Nadamo se da će se vodeći svetski
proizvođači poći za primerom H&M-a i Levi’sa i ujediniti se
u naporima da se proizvodnja teksasa obavlja nekim alternativnim
metodama”. Na žalost, posle skandala u Turskoj, mnoge firme jednostavno
su se povukle u zemlje poput Egipta, Kine, Bangladeša i Pakistana,
čija legislativa nije tako restriktivna, a ljudski životi imaju
cenu nižu od želje za profitom.
|